Blog

Kada se u istu rečenicu stave riječi osvježenje i vino, gemišt je neizbježna prva pomisao. Stariji špricer je u međuvremenu ipak izumro, to jest, nestao, ali gemišt ne. Riječ „gemišt“ (germanizam od riječi gemischt = miješano) naziv je koji se u kontinentalnoj Hrvatskoj rabi za alkoholno piće koje se priprema od suhog bijelog vina i gazirane mineralne vode u različitim omjerima.

Nitko se previše ne zamara s omjerima. Gemišt se radi pola pola, a sve ostalo su varijacije po želji. Osim škropeca, koji ionako nema veze s gemištom. To je vino, mrvu razrijeđeno, sa malom dozom CO2, tek koliko treba da se pojača dojam svježine. Novo doba gemišta je doba dobrog društva, roštilja u vrtu ili radova oko kleti.

Smjernice za vina:

Što neutralnijeg okusa

Izraženijih kiselina

Izbjegavati zrele i cvjetne arome te arome slatkastog voća

Zabranjene su intenzivne arome

Koristiti isključivo suha vina, bez slatkastih elemenata

Ohlađena na 6 do 8 stupnjeva Celzija

Smjernice za vodu:

Mora biti jako gazirana. Naime, stojeći u čaši ili krigli mjehurići brzo izvjetre, pa je poželjno da voda što duže perla

Okus i miris moraju biti neutralni

Od “mineralnih” efekata dopušten je samo okus blage slanosti, ali i to na rubu percepcije prosječnog nepca

Ohlađena na 4 do 6 stupnjeva Celzija

Top 10 sorti za gemišt

Kraljevina – Apsolutni lider. Svojom neutralnom aromom s herbalnim primjesama i citrusnim elementima čini idealnog partnera mineralnoj vodi. Zapravo, kombinacija mineralne vode i lagane te kiselkaste kraljevine je brak iz snova. Svaki nedostatak kraljevine se nadomještava, a kvaliteta ističe. Svježina i lakoća gemišta s kraljevinom još je drugim sortama nedosegnuti standard.

Moslavac (šipon, pušipel) – Stilski na pola puta od kraljevine do rajnskog rizlinga. Sličan rieslingu po nešto još izraženijim kiselinama, a kraljevini po laganom alkoholu pa je također idealan partner mineralnoj vodi.

 Škrlet – Škrlet iz vlažnijih godišta bit će vro sličan kraljevini i samim time odličan izbor. No, ako je godište bilo toplo i suho, tada će kiseline biti preblage, pa ga u tom slučaju treba izbjegavati.

 Rajnski rizling – Isključivo kao mlado vino ne starije od godinu dana. Naime, nakon godine odležavanja, riesling poprima tercijarne note koje će nakon razblaživanja vodom dati vrlo čudan dojam mirisu. Kao mlado vino s citrusnim elementima, svježom voćnošću i naglašenim kiselinama odličan je kandidat.

Belina – Ove rijetke sorte gotovo da nema više na tržištu. Međutim, ako nabasate na bocu ili bačvu u prijateljevu podrumu, okusom je vrlo slična kraljevini.

 Silvanac zeleni – Kada je grožđe zdravo i zrelo, grijeh ga je dati u gemišt jer će se njegove divne arome zelene jabuke razvodniti. Može poslužiti i kao dobar korektor lošijim vinima te ih prije dodatka vode pomiješati radi lijepše arome.

 Graševina – Bez obzira na razvikanost braka graševine i mineralne vode, oprez s njom. Naime, graševine iz Kutjeva i Podunavlja (naročito buteljirane) znaju biti od prezrelog grožđa s puno cvjetnih i prezrelih voćnih aroma, što je u direktnom sukobu s osvježavajućim profilom laganog gemišta. Ako vino dolazi iz sjevernijih dijelova zemlje poput Prigorja, Zagorja ili Međimurja, i uz uvjet da je vino suho, tada i graševina dolazi u obzir.

Žlahtina– Neutralnost žlahtinu čini dobrim partnerom, no niska razina kiselina dat će sasvim nježnu i neobičnu kombinaciju. Ako ste na moru i skrivate se pod nekim suncobranom od visokih vrućina, dobro će poslužiti.

 Rizvanac (muller thurgau) – Nešto laganiji od graševine, pa je i pogodniji za gemišt, naročito ako dolazi iz hladnijih i sjevernijih krajeva Hrvatske. U Slavoniji i Podunavlju također najbolji kandidat za gemišt.

 Kujundžuša – Imotski pandan žlahtini također je blag u alkoholu, što mu je velika prednost, no i kujundžuša ima niske kiseline, što je ne čini idealnom, nego samo dobrom rezervom.