Vinogradi na Korlatu prvi su u Hrvatskoj nastali na melioriranom tlu, što u dalmatinskom kršu podrazumijeva strojno drobljenje odnosno usitnjavanje kamena. Okoliš oko vinograda zorno prikazuje kakav je teren tu nekoć bio – kamenito tlo s niskim raslinjem, prava divlja dalmatinska makija.
Etiketa Korlat, nazvana po istoimenom dalmatinskom seocetu podno vinograda, na tržištu je desetak godina i danas se s punim pravom može nazvati Badelovom perjanicom kad je o vinskom programu riječ.
Korlatski vinogradi rasprostiru se na četiri brežuljka: tri su monosortna, zasađena merlotom, syrahom i cabernet sauvignonom, a četvrti je mješovit – na njemu su uz cabernet sauvignon još i mourverdre i cabernet franc. Tri osnovne butelje s imenom Korlat monosortna su vina: Syrah, Merlot i Cabernet Sauvignon, a pojavile su se u prodaji 2011. s istaknutom godinom berbe 2007. Vinom iz mladih vinograda tada je napunjeno desetak tisuća butelja.
Kako nastaju Korlat vina? Za redovne etikete grožđe se bere 60% ručno, a ostatak pomoću mehanizacije (40%). Prvih godinu dana vino odležava u vinariji Benkovac, a potom se prevozi u Zagreb i školuje iduće tri godine u Badelovu pogonu u Svetom Križu Začretje.